Od 1. januara, čak i ako je tekstilna industrija zabrinuta zbog rasta cijena, oštećenja potražnje i uzrokovanja nezaposlenosti, jedinstveni porez na robu i usluge od 12% će se naplaćivati na sintetička vlakna i odjeću.
U nekoliko izjava dostavljenih državnim i centralnim vladama, trgovinska udruženja širom zemlje preporučila su smanjenje poreske stope na robu i usluge. Njihov argument je da bi industrija mogla biti pogođena kada se tek počinje oporavljati od poremećaja uzrokovanih Covidom-19.
Međutim, Ministarstvo tekstila je u saopštenju od 27. decembra navelo da će jedinstvena poreska stopa od 12% pomoći segmentu sintetičkih vlakana ili MMF-a da postane važna prilika za zapošljavanje u zemlji.
Navedeno je da će jedinstvena poreska stopa za MMF, MMF pređu, MMF tkanine i odjeću također riješiti obrnutu poresku strukturu u lancu vrijednosti tekstila - poreska stopa za sirovine je viša od poreske stope za gotove proizvode. Poreska stopa za sintetičku pređu i vlakna iznosi 2-18%, dok je porez na robu i usluge na tkanine 5%.
Rahul Mehta, glavni mentor Indijskog udruženja proizvođača odjeće, rekao je za Bloomberg da, iako će obrnuta poreska struktura uzrokovati probleme trgovcima u dobijanju kredita za ulazni porez, ona čini samo 15% ukupnog lanca vrijednosti.
Mehta očekuje da će povećanje kamatnih stopa negativno uticati na 85% industrije. „Nažalost, centralna vlada je izvršila veći pritisak na ovu industriju, koja se još uvijek oporavlja od gubitka prodaje i većih ulaznih troškova u protekle dvije godine.“
Trgovci su rekli da će povećanje cijena frustrirati potrošače koji kupuju odjeću po cijeni ispod 1.000 rupija. Košulja vrijedna 800 rupija košta 966 rupija, što uključuje povećanje cijena sirovina od 15% i porez na potrošnju od 5%. Budući da će porez na robu i usluge porasti za 7 procentnih poena, potrošači će od januara morati platiti dodatnih 68 rupija.
Kao i mnoge druge lobističke grupe za proteste, CMAI je izjavila da će više poreske stope ili naštetiti potrošnji ili prisiliti potrošače da kupuju jeftiniju i robu nižeg kvaliteta.
Sveindijska federacija trgovaca (Federation of All India) pisala je ministrici finansija Nirmali Sitharaman, tražeći od nje da odgodi novu poresku stopu za robu i usluge. U pismu od 27. decembra navodi se da viši porezi ne samo da će povećati finansijski teret za potrošače, već i povećati potrebu za većim kapitalom za vođenje poslovanja proizvođača - Bloomberg Quint (Bloomberg Quint) je pregledao kopiju.
Generalni sekretar CAIT-a Praveen Khandelwal napisao je: „S obzirom na to da će se domaća trgovina uskoro oporaviti od ogromne štete koju su prouzrokovala posljednja dva perioda Covid-19, nelogično je povećavati poreze u ovom trenutku. Rekao je da će indijska tekstilna industrija također teško konkurirati svojim konkurentima u zemljama poput Vijetnama, Indonezije, Bangladeša i Kine.“
Prema studiji CMAI-a, vrijednost tekstilne industrije procjenjuje se na blizu 5,4 milijarde rupija, od čega oko 80-85% uključuje prirodna vlakna poput pamuka i jute. Ovaj odjel zapošljava 3,9 miliona ljudi.
CMAI procjenjuje da će viša stopa poreza na robu i usluge (GST) rezultirati direktnom nezaposlenošću od 70.000 do 100.000 ljudi u industriji ili gurnuti stotine hiljada malih i srednjih preduzeća u neorganizovane industrije.
Navodi se da bi zbog pritiska obrtnog kapitala gotovo 100.000 malih i srednjih preduzeća moglo bankrotirati. Prema studiji, gubitak prihoda u tekstilnoj industriji na ručnom razboju mogao bi iznositi i do 25%.
Prema Mehtinim riječima, države imaju „pravednu podršku“. „Očekujemo da će [državna] vlada pokrenuti pitanje novih poreskih stopa za robu i usluge u predstojećim pregovorima s ministrom vanjskih poslova 30. decembra“, rekao je.
Do sada su Karnataka, Zapadni Bengal, Telangana i Gujarat nastojali što prije sazvati sastanke odbora za GST i otkazati predložena povećanja kamatnih stopa. „I dalje se nadamo da će naš zahtjev biti uslišen.“
Prema CMAI-ju, godišnji porez na robu i usluge (GST) za indijsku industriju odjeće i tekstila procjenjuje se na 18.000-21.000 milijardi rupija. Navodi se da zbog nove stope poreza na robu i usluge, centri s ograničenim kapitalom mogu ostvariti dodatni prihod od samo 7.000-8.000 milijardi rupija godišnje.
Mehta je rekao da će nastaviti razgovore s vladom. „S obzirom na utjecaj na zaposlenost i inflaciju odjeće, isplati li se? Jedinstveni porez na robu i usluge od 5% bit će pravi put naprijed.“
Vrijeme objave: 05.01.2022.